Return to the ASHPO home page Read about the ASHPO Program Cultural History of American Samoa Take a tour of Historic American Samoa View/download maps and data of American Samoa geography View historical photographs of American Samoa Streaming video of significant events in American Samoa's history A collection of links related to American Samoa Return to the ASHPO home page Newspaper articles and other publications Cultural organizations related to American Samoa Archaeology and Anthropology references related to Samoa Download Archaeology and Anthropology references related to Samoa
Executive Offices of the Governor
American Samoa Government


FA'ASAOINA O MEASINA FA'ASOLOPITO I AMERIKA SAMOA

Vaega 1: O le Si'omia pea o i Tatou e Taimi ua Mavae

Tusia: John Enright

Fa'aliliuina: Eti Sa'aga

 

E maitauina e so'o se tasi a ua lava sona taimi i Amerika Samoa le fa'apitoa ma le ese lava o nei motu mai i isi motu ma atunu'u uma. O a tonu lava itu e ese mai ai Amerika Samoa

Muamua, o le matagofie va'aia o ona laufanua e atagia mai e atumauga lanu lau'ava, e o'o i le matalasi o ona talafatai. O le itu lona lua, o le mautu o ona tagata i o latou soifuaga masani, lea ua lauiloa ai Samoa i le latou fa'aaloalo ma le tali malo masani, ae maise ai le latou mitamitaga teu fatu i le latou lava gagana ma a latou aga i fanua teu loto. O le itu lona tolu, o le maua fa'atasi ai lea o lalolagi e lua--le televave o le olaga fa'aona po nei i le itu tau fefa'ataua'iga ma atunu'u i fafo, ma le faifai malie o le soifuaga masani tau aiga ma nu'u&emdash;lea e maua uma i se nofoaga e tasi i le taimi e tasi.

Ae o le itu pito i taua lava o lo'o i ai, o le fa'afailelega lea o le tulaga ua i ai nei Amerika Samoa mai le fa'asolopito o mea fa'apitoa na tutupu i tausaga ua mavae.

O tulaga va'ai e pei ona i ai nei, o Samoa o se nofoa'ga mai anamua, ae maise ai o se nofoaga sa nofoia ni ulua'i tagata sa latou fa'ato'aina le laufanua ma le lau 'ele'ele mo le tolu afe tausaga. O se nofoaga ua tasi ai ona laufanua ma tagata sa latou fa'atamataneina, ma ua le mafai ona tu'u vaevaeina. O se nofoaga fo'i ua tofutofusia ona lau'ele'ele ma lona lava igoa, ma o igoa fo'i ia sa tu'u fa'asolo mai lea tupulaga i lea tupulaga, ma o lo'o i ai fo'i le tala'aga atoa o lo'o aofia ma na mafua ai ma le igoa. O se nofoaga ua liua o latou tua'a, ma ua avea ai ma tala fa'asolopito ma ua fai ona pine fa'amau ma mata'iga e pei o Fatumafuti.

E ui ina ua puipui malu ni isi tala fa'asolopito ma agaifanua a Amerika Samoa i lana aganu'u tu'u fofoga, fa'apea ma tala'aga tusitusia, peita'i, o le pine fa'amau o mea ua mavae o se molimau lea o mea o lo'o tutupu i aso nei, ma o lo'o si'omia ai i tatou i aso uma lava. Ua fa'apena agaifanua ma aganu'u i le fa'asamoa.

Ua tatau la ona tatou fa'atauaina ma puipui malu i ai. E fa'apena fo'i ona tatou fa'atauaina ma puipui malu i ona tulaga maota ma isi mai anamua, o mea o lo'o i ai, fa'apea ma fale o lo'o i ai ia nofoaga. E le gata i lea, ae 'o itumalo o lo'o latou puipui malu ma u'umau i ia nofoaga, e tatau ona fa'asaoina ma lagolagoina.

O le alagatatau lea o le fa'asaoina ma le puipuia o agaifanua i totonu o Amerika Samoa--ina ia mafai ai ona fa'atumau pea le matalasi ma le taua o nei motu. O le a avea fo'i lea ma ala o le a tumau ai pea le fa'amalumaluga ma le tamaoaiga o le soifuaga o Samoa mai anamua.

O lea tala'aga e loloto. O ia alagamanuia fa'asolopito ua tu'u'a'ao mai i le tolu afe tausaga o nofoia e tagata soifua lau'ele'ele ia, o lo'o tumau ma o lo'o i ai pea i nofoaga 'ese'ese i totonu o le Teritori. Na i ai pea mai le amataga, e aofia ai nofoaga mai anamua e pei o le Faga o lo'o i Ta'u ma A'a o lo'o i Tutuila, e o'o i le tulaga mai le Taua Lona II o le lalolagi e aofia ai le Blunts Point ma Breaker's Point.

O isi nofoaga e i ai le Maota o le Malo fa'apea ma le a'oga a tama'ita'i i Atauloma e iloa gofie lava i le va'ai. O isi nofoaga o lo'o i ai tulaga mata'iga mai aso anamua ua tanumia i le palapala, ma e mafai lava ona maua pe iloa gofie fo'i e tagata atamamai o lo'o latou su'esu'eina tulaga fa'apea.

O isi tulaga fa'apea, e vave lava ona fa'aleagaina ona o le suaina o le palapala, po'o le fa'aaogaina fo'i o le 'ele'ele e fausia ai maota, laoa ma fale o tagata. O le fa'apopolega, afai o le a fa'aleaogaina pe suaina nei nofoaga, e le toe mafai ona toe fa'atula'i mai. Ma o mataupu taua la mo lo tatou soifuaga mai anamua ua le toe maua ma ua motusia.

I le toe fa'atula'i mai ma le toe fafagu o measina ia a Samoa mai anamua i lona taua ua ala ai ona fa'avaeina le Ofisa Fa'asao o Measina a Samoa i totonu o le Malo o Amerika Samoa. O lea ofisa sa fa'avaeina i le tausaga 1970.

O le matafaioi a le ofisa autu lenei o le puipuia mai lea o measina ia a Samoa anamua mai le fa'aleagaina po'o le fa'atalale. E le gata i lea, o le puipuia o tu ma agaifanua a Samoa mai anamua i totonu o le teritori. O lenei puipuiga ua aofia fa'atasi ai tulaga uma mai anamua o lo'o i totonu o laufanua a le Malo, fa'apea ma laufanua faitele.

I le tu'ufa'atasiga o lenei tuistusiga o le a tatou taga'i ai i tulaga 'ese'ese ma le tu'ufa'atasiga o measina ia a Samoa mai anamua, o lo'o maua i totonu o Amerika Samoa. E le gata i le mo le silafia o ia tulaga, ae o le a talanoaina ai fo'i auala uma e ao ona faia e mafai ai ona puipuia atili ia tulaga mai le fa'atamai'ina.

* * *

 

Vaega 2: Fa'amaoniga o Tua'a ua Mavae.

Tusia: John Enright

Fa'aliliuina: Eti Sa'aga

 

O le tulaga pito i leva o tala'aga fa'asolopito i totonu o Ameirka Samoa o lo'o tanumia ma ufitia i le 'ele'ele fa'apea togavao. I le fa'auigaina e le lomi fefiloi o le toe sailia o nei tulaga, o lo'o ta'ua mai ai o se fa'asaienesi lea e su'esu'eina ai mea na totoe mai anamua, ma e maitauina ma mautinoa ai le tala'aga o soifuaga o tagata, ae maise mea masani sa latou faia i aso ua mavae. O ia tulaga uma, e mafai ona maua i lalo o le palapala ma le lavelave o le ufitia o togavao, ma e tatau lava ona su'esu'e malie i se auala ia 'aua ai ne'i afaina pe fa'aleagaina ai o latou tulaga ma'ale'ale.

O se fa'asaeanisi faigata, umi, toe tele le taimi e alu ai, aua e fai o le lagalaga ma 'eli'eli malie a'e o nei tulaga mai anamua, ae o le auiliili fo'i ma le tigaina i le fa'aputuina o fa'amaumauga atoatoa uma e tusa ai ma mea ta'itasi uma o lo'o maua a'e. O se sa'ili'iliga e alu se taimi umi o fai. O su'esu'ega o lo'o faia i nofoaga i Amerika Samoa ua i le tulaga amata nei o le fa'aputuputuina ma iloiloina o fa'amatalaga uma o nei nofoaga. E ui la ina e fa'apea o lea fa'ato'a amata, ua lava ma totoe fa'amaumauga ua i ai i le taimi lenei e maua ai si na ata manino o le na o se vaega o le soifuaga atoa o Samoa sa i ai i taimi ua mavae.

O se manatu lata mai fa'asaienesi e fa'apea o tagata muamua lava na fa'a'ainaina motu o le atu Samoa na taunu'u mai pe a ma le 3,000 tausaga talu ai. O ni tagata pito i maoa'e le atamamai i le folau ma le fai faiva nei tagata, ma sa fa'asolosolo mai le latou folauga mai le itu i sasa'e (lea e i ai le atu motu o le Admiralty Isalands) i le itu i matu o Niu Kini tusa ma le 3,000 maila le mamao. Ua iloa ma fa'amaonia lea manatu ona o ni itu'aiga ipu 'ele ua fa'aigoaina o Lapita na latou au maia.

O lenei pine fa'amau fa'asaienesi e foliga mai ai o nei tagata folau na latou 'ainaina nu'u i le talafatai o atu motu 'ese'ese a'o latou folau fa'asolo mai aga'i i sisifo. E tapula'a le iloa ma le malamalama i nei nu'u anamua ona e tele le galuega i le toe 'eliina i luga e faia. Ae o su'esu'ega sa faia i To'aga i Ofu ma Aoa i Tutuila, ua iloa ai mea totino sa fa'aaogaina e ulua'i Samoa i le latou soifuaga i aso ta'itasi&emdash;o ipu 'ele, to'i ma'a, tioata mai ma'a o mauga mu, matau fagota e faia mai atigi figota, fa'apea ai ma mea teu tino e i ai taulima, 'asoa ma isi, fa'atasi ai ma mea faigaluega sa fa'aaoga i le fauina o nei mea.

O mea nei e maua latalata lava i luga o le palapala, ma na fa'aaogaina talu ai nei e tagata a o le'i o'o mai i taimi o le malamalama. O tala tu'u fofoga e iloa ai o se vaitaimi o taua ma fevaevaea'iga lea vaitaimi, ma o mea ua maua mai le tanumia e le laufanua ua lagolagoina ai lea talitonuga. O pa ma 'olo puipui, lea e tele ina maua i vaega maualuluga ma autafa o mauga, ua iloga ai le vaitaimi tonu lea. O nei 'olo sa fa'aaogaina e malu ma sulufa'i i ai i latou e le'i a'afia i taimi o taua, ma sa fa'aaogaina fo'i e 'au tau e sulu i ai pe a mana'omia.

I taimi o le filemu na mulimuli mai i le taimi o fevaevaea'iga, sa nofoia ai e tagata Samoa nu'u; ma o le tele o nei nu'u i Amerika Samoa sa tu matafaga ma lata i le sami. O le tele fo'i o nei nu'u o lo'o i ai pea lava e o'o mai i le aso nei. I ni isi la o nei nu'u, o lo'o i ai pea pine fa'amau o aso mai anamua, ae o le tele o isi nu'u, ua tanumia uma tulaga o le soifuaga i aso anamua i lalo o le palapala.

O nofoaga iloga o le soifuaga fa'asolopito i Malota ma Fagatele i le motu o Tutuila, ma Faga i Ta'u, ua talitonuina o ni nu'u mai lava i le vaitaimi anamua lea, ma o o latou taua i lea tulaga ua mafai ai ona fa'atuina o latou igoa mo le resitaraina i fa'amaumauga aloa'ia o Nofoaga Taua Fa'asolopito a le Iunaite Setete. O le ta'atiaga masani e iloga ai se nu'u i le fa'asamoa, o le i ai lea o se malae e si'omia e maota ma laoa, fale nonofo i tua atu, ae pito lava i tua faleo'o ma umu.

O le pine fa'amau mulimuli pito iloga o taimi o le fa'asolopito, o tia seulupe ia, lea ua fa'aigoaina i le fa'aperetania o fa'afetu maupu'epu'e. O nei tia e tele lava ina fausia i ma'a ma 'ala, ma a le tasi e sili atu fo'i 'ave e oso aga'i fafo mai le mapu'e ogatotonu. O le fa'agatama a ali'i o le seu lupe na fa'aaogaina tele ai nei tia, ma sa tele ina fausia i le malifa o laufanua, ae fa'aoso ave aga'i i totonu o le vao matua po'o le toga vao. O se tasi o nei tia o lo'o ua puipuia ma fa'asaoina nei i Tafuna, e soso'o ane lava ma Fatuoaiga, ma o lo'o tatala mo le maimoa ma le silafia a tagata lautele. O fa'amatalaga uma e uiga i le tia ma lona tulaga i le masani a Samoa anamua, fa'apea fo'i ma le tala'aga o le ta'aloga o le seuga lupe o lo'o lomia uma ai mo le silafia a le atunu'u ma e asiasi.

O se va'aiga fa'anatinati lea i tulaga tanumia o le measina ma le fa'asolopito o Samoa anamua i Amerika Samoa. E tasi le mea e mautinoa, o le tele lea o le tamaoaiga i itu tau measina mai aso anamua o lo'o tanumia ma ufitia pea i totonu o Amerika Samoa, mai lava i le 3,000 na fa'ato'a 'aina ai nei motu e o tatou ulua'i tua'a. O le tulaga lea e tatau ai lava ona fa'aetete i so'o se ituaiga galuega lava e mana'omia ai le matua'i suaina po'o le 'eliina o le elelele.

* * *

 

Vaega 3: Papalagi

Tusia: John Enright

Fa'aliliuina: Eti Sa'aga

 

O se manatu fa'asaienesi o lo'o i ai nei e fa'apea ina ua 'aina le atu Samoa ma Toga pe tusa ma le 3,000 talu ai, sa le'i i ai se isi toe folaga tele i isi motu i sisifo atu mo le isi 1,000 tausaga. Na mamao tele le vasa sa folau mai ai, ma sa le pine le matagofie o nei motu tu'ufua ina ua taunu'u mai. E fai o le uluola o mea toto i le laufanua, ae o le tele ma le tamaoaiga o le sami si'omia, na maua ai se soifuaga filemu ma le solo lelei. Ae sa le nofonofo a'i ai. O le masani e folau ma le agaga tauivi o le vasa na fa'aauau ai pea e ni isi o tua'a ia folauga, ma fa'ato'a ai isi atu motu tua'oi o le atu Polenisia. E ui lava la na fa'apea e va i vasa nei motu, ae sa feso'ota'i pea i taimi i se fa'a'aiga e ala atu i folauga.

E matua tamaoaiga lava tala o le vavau ma alaga'upu fa'asamoa i folauga fa'apea ma feso'ota'iga a Samoa ma isi motu o le atu Polenisia, lea e a ma le 15 miliona sikuea maila o le vasa laolao o lo'o aofia ai. O nei feso'ota'iga na faia ma isi fo'i tagata e pei lava o i latou - i atu motu na latou folau atu i ai ona o faiga faiva, fefa'ataua'iga, po'o le fa'atafea fo'i i va'a e pei lava o va'a na latou fa'aaogaina. O tagata na fa'atafea mai sa talia lava, fa'apea fo'i ma e sa folau mai, e tusa ai ma aga masani i ia ona po.

E tusa la ma le 2,800 tausaga o fai pea lea masani, se ia o'o lava ina fa'afuase'i se va'aga fou ma le uiga'ese na o'o mai. O lenei va'aiga o le tuta mai lea o va'a fai la tetele a ni itu'aiga tagata e papa'e ma 'ese o latou uiga, na o'o mai ma a latou oloa ma le latou tapua'iga, fa'atu i atu motu, ma nonofo mau ai loa. O lenei mea fou, o le taunu'u mai lea o papalagi.

O le ulua'i feso'ota'iga lava fa'amaumau a Samoa ma papalagi o le 1722, ina ua va'aia ma taunu'u mai le ali'i folau Tenimaka o Iakopo Rokeuaine. Na soso'o mai ai ma le ali'i Farani o Atonie Poukenivili i le 1768, ma le isi ali'i Farani fo'i o La Peruse i le 1787.

O lo'o i le itu i matu o Tutuila i le nu'u o Aasu (lea ua tu'ufua nei) se ma'a fa'amanatu na fa'atuina e le Malo o Farani mo le to'a 12 o seila Farani mai le faigamalaga a La Peruse sa tagata valeina ai i se fe'ese'esea'iga na fa'apea na mafua ona o le fete'ena'i o uiga fa'apapalagi ma le fa'asamoa. Ua fa'aigoaina i le fa'apapalagi lea nofoaga o le Faga o le Toto Masa'a. O lenei ma'a fa'amanatu o lo'o ua i le Resitara o Nofoaga Taua Fa'asolopito. O le itu e fa'anoanoa ai, e leai se fa'amanatuga o i ai pe ua faia mo le to'a 39 o Samoa na maliliu ai fo'i i le fa'alavelave lea.

O le ulua'i misionare kerisiano na taunu'u mai o le ali'i Egelani o Ioane Viliamu mai le Lonetona Misionare Sosaiete (LMS) i le 1832. O lo'o fa'amanatuina lona ulua'i tu lau'ele'ele i Tutuila i se fa'akoluse sima i le talafatai o Leone. Sa matua iloga le suiga o le soifuaga masani ae maise le aganu'u a Samoa i le taunu'u mai o Ioane Viliamu ma lana au tala'i.

O fale e lua pito i leva o lo'o tutu pea e o'o mai i le aso i le teritori o le a'oga lea a tama i Fagalele (sa amata i le 1855) ma le a'oga a teine i Atauloma (amata 9 i le 1899), sa fauina e le LMS. O nei nofoaga uma ua i totonu o le Resitara o Nofoaga Taua Fa'asolopito a le Iunaite Setete. O nei fo'i nofoga ua i se tulaga talale ma le fa'aletonu ona o le le tausisia o le fa'aleleia e le Ekalesia Fa'apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa, lea e umia le pule i nei nofoaga mai le taimi na suia mai ai i le LMS. E i ai misionare mai isi atu motu o le Pasefika na o'o mai a latou tala'iga i Samoa i le taimi lea, mo o i latou mai Tahiti na fesoasoani i le LMS (lea na maua ai le isi igoa o le Lotu Ta'iti) ma misionare mai Toga na fesoasoani i le Metotisi (ma maua ai le igoa o le Lotu Toga).

I le fa'asolo mai i le 1850, sa fa'aopoopo malie pea le o'o mai o le au fai oloa mai Europa ma Amerika, ma fa'atutu a latou faleoloa i Tutuila. O motu o le Manu'a Tele sa leai lava ma se a'afia i nei suiga uma i le vaitaimi lea.

O fale na fausia i le vaitaimi o le taunu'u mai o papalagi Europa (fa'apea Amerika i le vaitaimi o le Fua) e iloa gofie lava ona o le fa'aaogaina o se ituaiga o sima ese. Sa le tele se suiga na i ai nu'u ma afioaga I tua, ma na fa'aauau pea le tulaga masania na i ai mo le tele o tausaga. O le taimi fo'i lea sa le toe amana'ia ma fa'aaogaina ai loa ma 'olo, vili ma'a, fa'apea ma tia seu lupe, ona o le olaga fou ma mea fou ua o'o mai.

* * *

 

Vaega 4: Taunu'u Mai o le Vaega a le Fua

Tusia: John Enright ma Stan Sorensen

Fa'aliliuina: Eti Sa'aga

 

O le ulua'i fa'anaunauga lava a Amerika i motu o Samoa, o le tulaga lea o le fa'apaleni ina o le pulega o le lalolagi ma isi malo tetele o Europa, a'o luluti le sa'iliga malo ma kolone i a malo tetele i le lalolagi atoa. I le 1880, o malo e lua o Europa na matua malolosi i le sa'iliga kolone - o Peletania ma Siamani - ma ua o'o le fa'amautuina o a la aia i Upolu.

I le vaitaimi lea, o atu motu o le vasa Pasefika e peiseai o le vanimonimo i malo tetele o Europa, ona o le lautele toe anoanoa'i motu e mafai ona avea ma kolone aua tulaga tau tamaoaiga ma fefa'atauaiga. O le taimi lea, sa matua taua tele le popo ona o le tupe e maua mai ai. O le ala i le pulega fa'avaomalo, e fa'avae lea i ala o fefa'afauta'iga i le sami, ma e uia ia taulaga malu puipuia ona o kolone ua fa'atutu solo i atunu'u ma atumotu 'ese'ese. Ona o lea la tulaga, ua fou ai le taua o Samoa, lea e i le fa'atausi'usi'uga o le lalolagi. Ua avea nei Samoa ma nofoaga taua tele i itu tau feoa'iga ma feuia'iga o le vasa.

O Mati i le 1889, na se meanu lava e fepa'ia'i ai va'a tau o fuava'a a Siamani, Enelagi ma Amerika i le taulaga o Apia. Ua sauni manuao a nei malo mo le taua po'o ai e pulea le atu Samoa, lea e matua leai lava se latou aia fa'alelalolagi po'o le fa'alelagi i ai.

Ae ai lava o le finagalo o le Atua na fa'afuase'ia ai se afa tele i le fa'atausi'usi'uga o le masina o Mati, ma na fa'aleagaina ai le tele o manuao sa tu'u taula i le taulaga, fa'apea ma ni isi fo'i sa taumafai e sosola 'ese aga'i i le vasa loloa. Na matua tele mea na fa'aleagaina e lenei afa. E le gata i lea, ae o le soifua ma le ola o le to'atele o ali'i saila, ma tagata Samoa na maliliu ai. E ui i lea, o le afa lenei sa taofia ai ma le taua tele se meanu e tupu mai.

I le 1899, sefulu tausaga mulimuli ane ai, na sainia ai e malo tetele o Siamani, Peretania ma le Iunaite Setete se maliliega - e aunoa ma se finagalo po'o se aia a tagata Samoa - i le vaeluaina o o latou motu. I lea maliliega, na tu'uina atu ai le vaega i sisifo o Samoa i le pule'aga a Siamani, ae o le a va'ai e le Iunaite Setete le vaega i sasa'e, lea e i ai motu o Tutuila, Manu'a ma Aunu'u.

O le tausaga fo'i lava lea na fausia ai se uafu ma fa'atu ina ai se nofoaga mo le la'uina o le koale a le Fua a le Iunaite Setete i Fagatogo. O le ta'ita'i 'au o Commander Benjamin Tilley o le Fua a le Iunaite Setete na avea ma ofisa muamua e pulea ma va'aia le nofoaga o le Fua a le Iunaite Setete i Tutuila.

O Tilley na gafa ma le fausia o le fale o le Fua numera tasi, le Fale o le Malo i le tolotolo o Togotogo i Utulei (lea ua avea nei ma nofoaga o le kovana). Talu ai le matagofie o le tulaga, sa avea ai loa lenei nofoaga ma fa'a'autu o ofisa uma e pulea le vaega o le Fua a Tutuila. E $15,000 na fa'aagaga e le Matagaluega a le Fua mo le fa'atauina o laupapa, sima ma 'apa aua le fauina o lenei nofoaga. O le Fale o le Malo na fa'auluina i le Resitara o Nofoaga Taua Fa'asolopito a le Iunaite Setete i le 1972, ma sa fa'apineina o se nofoaga iloga fa'asolopito i le 1990.

O nisi o fale na fa'atuina i le vaitaimi lea ua aofia ai le fale o le Fua numera 21, o le Fale o Pulega o Galuega (lea o lo'o i ai nei le Fa'amasinoga), le fale o le Fua numera 31, ma le fale nonofo o fitafita (lea o lo'o i ai nei le Ofisa o Leoleo). O nei fale e lua o lo'o i le Resitara o Fale Taua Fa'asolopito a le Iunaite Setete. Ua avanoa fo'i la ma tupe maua mai le Malo Tele mo le toe fauina ma le fa'aleleia o nei fale, ma e le o toe mamao na amatalia loa lea o galuega.

Sefulu ma le tolu tausaga mulimuli mai ai, a'o tu lata Amerika i le a'afia i le taua lona lua o le lalolagi, sa fa'aagaga ai le $23,491 e le Konekeresi mo le fa'aleleia atili o le nofoaga o le Fua i totonu o Tutuila. O nei vaega tupe na fa'aaogaina e fausia ai se fale uaealesi (fale o le Fua numera 38 lea e fa'aaoga nei e le Ofisa o Resitara) ma le Komiseri (fale o le Fua 43 lea o lo'o i ai nei le fale o Mata'aga). O nei la fale uma, ua i totonu o le Resitara a le Malo Tele, fa'atasi ai ma le fale nonofo o fitafita, le fale Fa'amasino ma isi fale o lo'o i Fagataogo ma Utulei, lea o lo'o aofia i tala fa'asolopito o le Fua i Tutuila.

* * *

 

Vaega 5: Tutuila ma le Taua Lona Lua o le Lalolagi

Tusia: John Enright ma Stan Sorensen

Fa'aliliuina: Eti Sa'aga

 

E la'ititi le a'afia o Ameirka Samoa i a'ave o Taua Lona Lua o le lalolagi, ona o le tu mamao 'ese mai i Europa. Ia Aukuso i le 1914, na ave fa'amalosi ai e vaega 'au a Niu Sila (lea na fai ma sui o Peretania ia Samoa i Sisifo) ia Upolu mai le pule'aga a Siamani e aunoa ma se fa'ataute'ega. O le taimi lava lea, na fa'amutaina ai fo'i le a'oa'oina o le gagana Siamani i a'oga i Samoa i Sisifo. Ae sa fa'aopo'opoina pea nai suiga i Tutuila i le vaitami o le Fua a le Iunaite Setete.

O le Taua Lona Lua o le Lalolagi na matua tele ai le suiga na o'o ia Samoa atoa, ae maise ai fo'i le tele atili o le aloa'ia o le tulaga o Samoa i le Pasefika.

I le amataga o le taua, o Amerika Samoa na fai ma nofoaga i le laina i luma. O le osofa'iga a le malo o Iapani i le taulaga o Pear Harbor i le Aso 7 o Setema, 1941, na o'o ai le Fua a Iapani i se tulaga e ono pulea ai le Pasefika i sisifo. Na le pine le va'aia so'o i lea taimi ma lea taimi i luga o Tutuila o va'alele sikauti a Iapani. O le Aso 11 o Ianuari 1942, na pau'u ai ni pulu na tafanaina mai e se va'atofu a Iapani, i le fagaloa i Pago Pago. O se tasi o nei pulu fana na lavea ai le fale o Frank Simasaki i Utulei.

O le nofoaga o le Fua i Tutuila i le Taua Lona Lua o le lalolagi na avea ma nofoaga tutotonu o le Vaega Au Puipui a Samoa lea e a'afia ai ma Tonga, Uea, Elise ma nisi o motu o le Atukuki, fa'apea ma Tahiti. O se vaega puipui pito i tele lea sa i ai i le Pasefika.

O toega pito i taua o lo'o i ai pea e o'o mai i lenei vaitaimi, o fana fanua tetele ia e lua e ta'i ono inisi i luga a'e o Faga'alu, ma le atu fana laiti i le gutu o le ava i le tolotolo i Lauli'i. Na fa'ata'atitia uma nei fana i le 1941. O le fana pito i lalo i Faga'alu o lo'o ua i totonu nei o le Resitara o Pine Fa'amau Fa'asolopito a le Malo Tele.

O isi toega o lo'o i ai pea mai le vaitaimi o le Taua e aofia ai 'olo sima o lo'o salalau solo I le motu. E silia i le 50 'olo sima laiti o lo'o si'omia ai Tutuila i lona gataifale, ma nisi e tetele atu i le fa'asolo aga'i i atu mauga. O le 'olo sima pito tele sa avea lea ma autu o feso'ota'iga a le Malini Koa, ma o lo'o i le Happy Valley i luga a'e o Pago Pago.

O Tutuila na avea ma se tasi o nofoaga fa'afalema'i pito tele i le Taua Lona Lua, ma sa fa'a'autu i Mapusaga e soso'o lava i le itu i sisifo ma le Kolisi Tu'ufa'atasi o Amerika Samoa. Sa fa'aigoaina lenei nofoaga o le MOB 3 ma o se falema'i muamua lea, ua fa'atuina mo le togafitia o fitafita manunu'a mai fetau'iga i Guadalcanal ma ni isi o motu o le atu Solomona. I le taimi lenei, pau toega o le MOB 3 o lo'o i ai, ua na o ni fa'avae sima ua salalau solo, ma se fa'atanoa vai i luga ane o le faletalimalo o le Apiaolefaga.

I talane o le falema'i i Malaeimi, sa i ai se nofoaga mo le koleni ina o malini i le 1942. Peita'i, na tapunia lenei nofoaga i le 1943, ona o le pepesi o le fa'ama'i o le mumu na a'afia ai fitafita. Talu ai ona o le vanu i Malae'imi o se nofoaga sa i ai se togalauapi tele a le vaega'au, o lo'o maua ai fo'i ma ni 'olo. O i fo'i sa i ai ma le isi fale uaeaalesi ma fale nofo fa'aleoleo. O fa'avae sima o lenei fale uaeaalesi ma le fale nonofo o lo'o i ai pea e o'o mai i le aso.

E lua ni malae va'alele sa fauina i le taimi o le taua. O le malae i Tafuna na mae'a i a Aperila 1942. O le malae lea na fa'alauteleina ina ua uma le taua, ma ua fai nei ma malae va'alele tu totonu i Amerika Samoa.

O le isi malae sa fai e sese'e ai va'alele tau laiti, i le mafola lea ua i ai nei le a'oga maualuga a Leone ma le a'oga a Mitikifi. Ina ua uma lea malae i le 1943, e na o le lua lava va'alele (F4F Wildcat) na sese'e ma toe o 'ese mai ai, ona le toe fa'aaogaina loa lea. O le mafua'aga e fa'apea e fai si mata'utia o le agi ane a matagi i le itu lea (ai se a na le iloa ai lea tulaga a 'o le'i fauina le malae e o'o mai i le aso e le mautinoa).

Fa'ato'a maua le saogalemu o Tutuila ina ua to'ilalo vaega'au a Iapani i le taua o le Coral Sea ma Midway. Ma a'o fa'asolosolo malie atu le taua i matu ma sisifo i le atu Malesala, Mariana ma Filipaina, na uma malie ai fo'i ma le tulaga i le laina i luma o Amerika Samoa. O le taimi fo'i lea na amata ai ona fa'aitiitia le vaega'au i totonu o le motu.

O toega va'aia o le taua o lo'o i ai pea i Amerika Samoa o se fa'amanatuga taua tele lea i le tulaga iloga na i ai Amerika Samoa i le Taua Lona Lua o le Lalolagi.

* * *

 

Vaega 6: Nofoaga 'Eli Ma'a i Tutuila

Tusia: John Enright ma David J. Herdrich

Fa'aliliuina: Eti Sa'aga

 

E talu ai nei pe a ma le 20 tausaga ua mavae fa'ato'a mafai ai e ali'i su'esu'e ma tusi talafa'asolopito ona tu'ufa'atasi se taua tele sa i ai Tutuila i le tele o seneturi a e le'i taunu'u ma tu lau'ele'ele mai papalagi. O lenei tulaga sa amata mai i atu mauga o lo'o ua ufitia nei e vaomatua, sau ai i le talafatai, ma o'o atu ai i isi motu o le Pasefika o lo'o salalau solo. O lenei tulaga taua tele o nofoaga 'eli ma'a o Tutuila.

O le faiga o u'amea ma 'apa e le o se masani na i ai i atu motu o le Pasefika. A e le'i taunu'u mai papalagi, o a lava mea fa'anatura na maua e tagata o le Pasefika sa latou fa'aaogaina e fai ma mea faigaluega fa'apea 'au'upega.

O sa'ili'iligaa fa'asaienesi ua fa'amaonia ai le tele o mea sa fausia i atigi figota fa'apea fo'i ma ma'a, e fa'atatau tonu lava i o latou fa'aaogaina ta'itasi. O se tasi o nei mea o le to'i ma'a lea, ma sa fauina i se ma'a maugamu malo pa'auli. E tele fo'i fa'amatau, tofi ma isi mea faigaluega sa faia i le itu'aiga ma'a malo lea.

O le tele la o le ituaiga pito i lelei o le ma'a lenei e maua solo i atu mauga Tutuila. Sa silafia lelei e tua'a lenei mea, ma sa latou fausia ai ni mea faigaluega ma au upega pito i anagata mai nei ma'a. I le taimi lenei, e sefulu nofoaga sa tu'i ai nei ma'a i aso anamua ua mauaina nei. O le fa pito i tetele lava o lo'o i tua o Leone, Faga'itua ma Tula, ma le tasi o lo'o i le pito mauga 'oso'oso i Fagasa.

I so'o se tasi lava ua masani i su'esu'ega fa'apenei, e tasi lava le va'ai i nei nofoaga ona iloaina le tele ma le tigaina o galuega sa faia ai, ae maise ai le miliona o itula faigaluega sa alu i le fausia o 'au'upega ma mea faigaluega mai nei nofoaga. O le tele o su'esu'ega na faia i nei nofoaga, o le mafola mai fo'i lea o se tulaga sa lilo, lea na soifua ai i lea aso ma lea aso i le selau ma selau o tausaga ua mavae o tatou tua'a, ma ua latou le toe mafai ona fa'amatala ma fa'ailoa mai.

Mai le tele o fasi ma'a, to'i ma'a, 'au'upega, mea faigaluega, ma isi mea na maua solo ma fa'aputuputu mai, fa'atasi ai fo'i ma le mauaina o galuega tau ma'a, fa'avae tuai, olo ma pa na toe 'eliina a'e, ae maise ai lava i le laufanua o Tagatamatua i Leone, ua mafai ai ona tu'ufa'atasi ma fausia se ata va'aia o le maopoopo ma le mautu lelei o le gaosia o nei mea, fa'apea ma le tulaga tau maoopoopo o le pulega ma le tamaoaiga i lea vaitaimi. E leai leai lava se isi nofoaga o 'eliga ma'a fa'apea o i ai i totonu o Samoa atoa. O mea faigaluega sa gaosia i lenei nofoaga e fa'apitoa lava mo le fa'atauina atu i isi motu o le Pasefika.

E mamao mai i lalo Tagatamatua pe a e tagai i ai mai i luga o le togavao i Leone. E faigata tele fo'i le ala aga'i i ai. A e o le nofoaga lea o le 'eliga ma'a pito i tele, e 50 eka sa fa'atumulia atoa, ae ua ufitia uma nei e le vao. Talu ai la ona o le taua tele o lenei nofoaga i aso anamua, o lea ua fa'aulu ai fo'i Tagatamatua i le Resitara o Nofoaga Taua Fa'asolopito a le Malo Tele.

E tatou te iloaina se tulaga tau pulega sa i ai i lea vaitaimi, pe a tatou taga'i i le auala na fausia ai nei meafaigaluega i lea nofoaga. E tusa ai ma sa'ili'iliga ua alia'i mai, sa faia fa'asolosolo pe fai sitepu ma vaega le fauina o nei mea faigaluega. E le'i ta tasia se mea faigaluega e tasi, ae sa tofu lava le pito o le eligama'a ma le gaoioiga e fai fa'asolo i le mea faigaluega e tino mai ai. Ae 'ai se a na ala ai ona fausia olo puipui tetele e li'o ai le nofoaga o le 'eliga? 'Ai se a na ala ai ona malosi le puipuiga o lenei nofoaga?

I lalo i Sogi i Leone, e selau ma selau foaga o lo'o i ai i le ma'a lava lea a alu aga'i i le sami. O le talitonuga, o 'i le vaega mulimuli lava sa fa'a'uma mai i ai le faiga o to'i ma'a ma isi mea faigaluega ma 'auupega. O foaga nei sa olo fa'amolemole ai mea ia sa faia fa'asolosolo mai i luga o le mauga. Ae ai se a ua so'o na tele ai fa'apea nei foaga? Fa'amata e to'a fia na nonofo i lea aso ma lea aso i le sua o le tai e tau fai olo fa'amolemole to'i ma'a ma isi mea faigaluega ma auupega, a'o le'i auina atu i isi motu o le Pasefika? Fa'amata e fia ni va'a sa afea ma tuta i gatai o Leone a'o fa'atalitali e 'ave a latou uta o auupea ma mea faigaluega?

E tele to'i ma'a ma isi mea mai Tutuila na alu 'ese atu i fefa'ataua'iga ma fafo. Talu ai ona ua mafai ona su'esu'e au'ili'ili ituaiga ma'a ma o latou tupu'aga, o lea ua fa'amaonia ai o le tele o to'i ma'a ma isi mea faigaluega na maua talu ai nei i Fiti, Toga, Atu Kuki, Manu'a ma Samoa i Sisifo, e sau mai uma i le ituaiga ma'a o lo'o maua i Tutuila. O lea fa'ato'a amata sa'iliga i le tulaga o le feso'ota'iga i aso anamua, ae ua tulaga taua nei Tutuila ona ua mautinoa sa ogatotonu mai i ai feso'ota'iga tau fefa'ataua'iga o mea faigaluega ma 'au'upega.

O le mea e pito i sili ona manaia i le nei tulaga, o lea lava e fa'aauau ma e tele lava isi mea fou e tatou te maua ma iloa ao fa'agasolo pea su'esu'ega.

* * *

 

Vaega 7: Tia Seu Lupe

Tusia: John Enright ma David J. Herdrich

Fa'aliliuina: Eti Sa'aga

 

O se tasi o itu matagofie i o tatou tua'a, o le latou soifuaga lea tau ta'aloga ma tauvaga. O le tele o o tatou mafaufauga i tala fa'asolopito e mamafa lava i le itu o taua ma fevaevaea'iga, ae e la'ititi lava le taimi e tatou te manatunatu ai i ta'aloga ma fa'afiafiaga na feagai ai ma nei tua'a.

Ua fa'amaonia ona o tala tu'u fofoga a Samoa, fa'amaumauga a misionare ma ulua'i papalagi na taunu'u mai, fa'apea fo'i ma nofoaga ua toe mauaina nei, le i ai o le ta'aloga fa'atamatane a tamali'i Samoa o le seuga lupe.

O lo'o i totonu o le loloto o le vaomatua o lo'o solosolo solo i atu mauga faupu'ega ma'a po'o tia, sa fai ai lenei ta'aloga. O le anoanoa'i o nei tia ua maua (ae atonu o lo'o tele fo'i ni isi o i ai pea) fa'apea ma le faigata o le latou fausia, ua iloa ai o le seugalupe o se tasi o fa'aga tama pito i taua tele i le soifua ma le aga i fanua a Samoa anamua.

E 'ese'ese lava foliga ma le tetele o tia, ae pei sea'i e foliga tutusa uma ona o le tele lava e fau i ma'a, lau lapa ma palapala, ma e i ai le mafola lautele i le ogatotonu luga. O tia tetele e o'o atu lava i le 30 - 40 mita le lautetele, ma e maua lava le 5 mita le maualuluga. E ta'ua i le fa'apapalagi tia o "star mounds" po'o faupu'ega fa'afetu, ona e fai 'ave e pei se fetu. E salasala lava, ma o le tele o ave e 5 i le 8 i le tia e tasi.

E silia i le 80 tia seu lupe ua maua i totonu o Tutuila lava ia. O le lupe o se tasi lea o matai'ai a tamali'i Samoa sa i ai ona e le gata o le lololo ma le malu, ae toe tofo lelei fo'i o lona 'a'ano. O le isi fo'i itu o le faigata ona maua, ma e seasea maua i aso uma. I aso ua mavae, pei sa fa'apito lava lupe e maua mo matai, ma sa fa'aaogaina fo'i mo fa'aaloaloga fetufaa'i o mea taumafa. Sa anoanoa'i le lupe sa i ai i aso ua mavae, ona e pei sea'i e pau lava le 'auala e mafai ai ona maua o le seuina lea. Ae ina ua o'o mai papalagi ma a latou la'au malolosi ma fana, ua matua iloga lava ona fa'aitiitia le faitau aofa'i, ma tauau ai lava ina uma. O le itu tonu lava lea ua fa'asaina ai ona toe fanaina, tusa lava pe o'o i le tai lupe.

O fa'amaumauga a papalagi na ulua'i taunu'u mai o lo'o ripotia ai se ta'aloga e pu'eina ai lupe i le seuina lea i se pou umi mai luga o se maupu'epu'e maualuga. E le gata i lea, ae o le tele fo'i o muagagana a Samoa o lo'o ta'ua ai le seugalupe o se ta'aloga a tamali'i.

Ae atonu e i ai fo'i le isi itu i lea lava ta'aloga e le o mautinoa i le taimi lenei.

E tusa ai ma fa'amaumauga a le ali'i konesula o Peretania i Samoa o William B. Churchward i le 1887: "O le seuga lupe o se ta'aloga pito i leva ma matua fiafia tele i ai Samoa atoa, ma e foliga mai ua sili atu lona faiga fa'asauniga i le taimi nei na i lo'o le fiafia fa'ata'aloga i ai. Ua fai ma taimi o faiga'ai ma fa'afiafiaga silisili, ma i le taualumaga o nei tulaga, ua faia ai ma ni amio e le tusa ai o le a le ta'ua."

Masalo ai o "amio e le tusa ai o le a le ta'ua" ia na ala ai ona le fiafia ulua'i misionare na taunu'u mai i le ta'aloga o le seuga lupe, ma o lea na latou taumafai vave ai loa e taofia.

O se tasi o tia seu lupe pito i atoatoa o lo'o ua tu totonu nei i ai le Paka o Tia Seu Lupe i Amerika Samoa, ma o lo'o feagai tonu ane lava ma le laumua o le Ekalesia Katoliko i Fatuoaiga i Tafuna. E 'ese mai lava le tia lenei ona e le gata ina i ai lona fata maualuga ma ona ave o lo'o alu aga'i i fafo fa'ata'amilo, o lo'o i ai fo'i ma isi maupu'epu'e e lua i luga e 'ese'ese fo'i maualuluga. O le umi tu'ufa'atasi o nei vaega uma e lua e 34 mita, ma e 3 mita e maualuga ai nai lo le mafola gaoa o le laufanua i lalo.

E momoli le fa'amalo ma le fa'afetai tele i le aiga o Haleck ona o le latou fa'asaoina o lenei tia i luga o le latou lau eleele, na tu'u e sua ese mo fuafuaga tau pisinisi. Talu ai o lea, ua maua ai le avanoa e le lautele o le atunu'u, ma fai fo'i ma ala e mafai ai ona tatou toe tepa i aso anamua i mea sa fa'afiafia ma feagai ai ma o tatou tua'a. Ua fa'alaugatasi le ala savali mo e maimoa, ae maise fo'i se tulaga ua fausia e fa'afaigofie ai i e asiasi ona maimoaina lenei va'aiga uiga ese. O le vao matua o lo'o i ai pea e mai lava anamua, ma e mafai ona maua tonu ai i 'i se fa'alogona sa i ai lenei nofoaga i le selau ma selau o tausaga talu ai, a'o uluola lupe i le togavao, ma o faia fo'i le ta'aloga o le seuga.

Ae paga lea, e tele ni isi tia seu lupe ua fa'aleagaina ma suaina. E le gata i lea, o lo'o i ai fo'i ni isi tia o le a afaina ona o le fa'amamaina e aiga o o latou laufanua. O le naunauta'iga o le Ofisa Puipui o Measina Fa'asolopito, o le fa'asaoina ma su'esu'eina lea o nei tia uma, ma e talosaga atu ai i le mamalu lautele i le latou fesoasoani i le fa'asaoina o nei nofoaga sa fai ai faiva fa'atamatane a tupu ma tamali'i o Samoa anamua.

* * *

 

Vaega 8: O le Resitara o Measina Fa'asolopito a le Malo Tele

Tusia: John Enright

Fa'aliliuina: Eti Sa'aga

 

E i ai taimi e fa'asino ai tusitusiga nei ma fa'apea o lenei nofoaga po'o lenei fale ua i ai nei i le lisi o le "Resitara o Measina Fa'asolopito a le Malo Tele" po'o le "Resitara o Nofoaga Taua a le Malo Tele." O le a tonu lava le uiga o nei tulaga? Ae o le a fo'i le taua o nei "resitara?"

E i ai nofoaga, fale ma isi mea e taua tele i le itu fa'asolopito o le Malo Tele, ma o resitara nei ua fa'apitoa lava e aloa'ia ai nei mea uma. O le i ai o Tutuila ma Manu'a i totonu o nei resitara ua avea ai ma vaega atoa o le Iunaite Setete i lona tala fa'asolopito, ma ua agava'a ai fo'i i le puipuiga fa'aletulafono fa'apea fesoasoani tau tupe.

O lo'o lisiina i le Resitara o Nofoaga Taua a le Malo Tele nofoaga ua aloa'ia ona o le latou taua i le itu fa'asolopito, ma o nei nofoaga e tatau ona puipuia ma fa'asaoina. O le Resitara a le Malo lenei sa fa'avaeina i lalo o le Tulafono Fa'asao o Mea Fa'asolopito 1966, ma o se polokalama a le malo e galulue fa'atasi ma le lautele o tagata i le latou lagolago, fa'apea ma fesoasoani ta'ito'atasi e fa'ailoga ai, toe fa'alelei ma puipuia ai nofoaga ma mea taua uma i le fa'asolopito.

O le Resitara a le Malo o lo'o fa'atautaiina e le Matagaluega o Paka a le Malo Tele i lalo o le va'aiga a le Failautusi o le Initeria. O mea uma o lo'o aofia i le Resitara a le Malo o lo'o i ai itumalo, nofoaga, fale, ma mea uma ua aloa'ia e taua i le fa'asolopito, aganu'u ma taimi ua mavae i le fa'asolo mai o le Iunaite Setete. O nei mea uma ma le latou tu'ufa'atasiga, e taua tele i le fausia o le tala'aga atoa o le fa'avaeina mai o le malo atoa.

O mea totino uma lava ua i totonu o le Resitara a le Malo, o mea ia ua fa'ailogaina ma aloa'ia ina ua mae'a ona fa'amaonia i se 'auala e tusa ai ma ni tulafono pasia puipui mau. O nei tulafono pasia a le Failautusi o le Initeria e fa'aaoga uma e setete ma teritori ta'itasi i le filifilia o a latou measina ma nofoaga taua e tatau ona i totonu o le resitara aua le puipuia ma le fa'asaoina, fa'apea fo'i ma le aloa'ia e le Malo Tele.

I le taimi lenei, ua silia i le 20 nofoaga i Amerika Samoa ua i totonu nei o le Resitara a le Malo Tele, ma o le Ofisa mo le Fa'asaoina o Measina Fa'asolopito a Amerika Samoa na gafa ma le tu'uina o nei nofoaga i totonu i le 25 tausaga uma mavae. O le 14 o nei nofoaga o fale ia o le malo mai le vaitaimi o le Fua, ma o lo'o i ai pea i Fagatogo ma Utulei. E fa ni isi nofoaga o le a fa'aopoopo i le Resitara, ma o lo'o tapeanaina fo'i galuega tau pepa e fa'aulu ai le isi lima.

O le Maota o le Malo (i le Mauga o Ali'i) ma fana i Faga'alu ua aloa'ia ma fa'auluina e le Failautusi o le Initeria ona o le tulaga taua o nei nofoaga i le talafa'asolopito o Amerika.

O le a le taua o se nofoaga pe a fa'apea o lea a aloa'ia i totonu o le Resitara a le Iunaite Setete?

E taua tele ona o lona uiga, o le a aofia lenei nofoaga i fuafuaga uma a le Malo Tele, ma o le a agava'a fo'i i se fesoasoani tau tupe e fa'aleleia atili ai lea nofoaga. E ui lava i lea, o le a le aia pe fa'alavelave lea i le pule a le e onaina le fanua i so'o se suiga ma se faiga e na te faia e tusa ai ma lana aia i lona fanua.

I Amerika, a fa'apea e fa'aalu e se tasi e onaina le fanua o lo'o i ai i luga se nofoaga taua se tupe e fa'aleleia ma puipuia ai lea nofoaga, o le a maua le fa'agafua o nei tupe mai le lafoga a le Malo Tele. E leai se tulafono fa'apea o i ai i Amerika Samoa i le taimi lenei.

Atonu e tatau ona i ai. Atonu e tatau ona tele se isi puipuiga i le lotoifale e faia mo le fa'asaoina o measina fa'asolopito fa'apitoa o i totonu o o tatou motu. Ai se a o le a tatou tu'uina ai i le Malo Tele le matafaioi o le fa'aauauina o le tatou aganu'u ma le soifuaga fa'aagaifanua?

E tuputupu pea tala ma mea fa'asolopito i le fa'asolo mai o tausaga. Ma e tofu lava le auga tupulaga ma le latou tala mai le loloto o tausaga ua mavae e fa'asolo ifo i tupulaga fai a'e. O le fesili tele mo tatou, o le a le tatou tala e fa'asolo atu i fanau a a tatou fanau pe a o'o mai tausaga ua matutua ai I latou e pei o i tatou i le taimi lenei?

* * *

 

Nofoaga i Amerika Samoa o lo'o i totonu o le Resitara a le Malo Tele:

 

O le Nofoaga a le Fua a le Malo Tele i le Itumalo Fa'asolopito o Tutuila o lo'o aofia ai fale i Fagatogo ma Utulei e pei ona ta'ua i lalo (ma o latou fa'aaogaina i le taimi nei):

Fale o le Fua 1. Fale o le Malo (Nofoaga Iloga Fa'asolopito)

Fale o le Fua 20. Fale Nonofo Ofisa ( Fale Fa'amasinoga Itumalo)

Fale o le Fua 21. Ofisa o Pulega (Fale Fa'amasinoga Maualuga)

Fale o le Fua 26. Fale Nonofo Ofisa (Maota Sui Kovana)

Fale o le Fua 31. Fale Nonofo Fitafita (Ofisa o Leoleo)

Fale o le Fua 38. Fale Uaealesi (Ofisa Resitara)

Fale o le Fua 43 & 24 Komiseri (Fale Mata'aga)

Fale o le Fua 45 Fale Falaoa (Western Union)

Fale o le Fua 67 (Ofisa o le Tiute)

Fale o le Fua 72 Fale Puipui (Fale Teu Tusi a le Malo)

Fale o le Fua 78 Fale Teu Pulufana (Tua o le Fale o Leoleo)

Fale o le Fua 131C. Fale Tali Malo tuai Rainmaker (Ofisa

Mini Games)

Fale o le Fua 133 Fale nonofo teine tausima'I (Kalapu Va'afaila)

Fale o le Fua 140 Kalapu a fitafita (Fale mautotogi tuai I tua o le

Ofisa o Leoleo)

Malae mo Savali ma Foleni (Malae o le Talu)

 

O isi nofoaga:

Nofoaga o Fanafanua, Gataivai, (Nofoaga Iloga Fa'asolopito)

A'oga a Tama I Fagalele, Sogi

A'oga a Teine I Atauloma, Afao

Fagaloa o le toto Masa'a, A'asu

Nofoaga 'eli ma'a, Tagatamatua, Leone

Nu'u I aso anamua, `A`a, fagaloa i Pa

 

O isi nofoaga ua fa`atutuina ina ia aofia i totonu o le Resitara:

Nofoaga i aso anamua i le faga i Fagatele

'Olo puipui AS 31-72, Faleniu

Nu'u anamua i Tulauta, Tula

Nu'u anamua i Malota, Malota

* * *

 

Vaega 9: O se Taga'i Latalata i a Tutuila i le Taimi o le Taua Tele, Amataga

Tusia: John Enright

Fa'aliliuina: Eti Sa'aga

 

Saua i le fa'alogo i le Kolisi Tu'ufa'atasi i Mapusaga: "Ou te le iloa pe o le a le mea ua ou 'avea ai fua le mataupu o tala fa'asolopito ae o mea na ua uma ona tutupu."

 

Ua silia nei i le 50 tausaga o sagai Samoa ma le sologa lelei o itu tau fa'asolopito, e le gata i le leai o se vevesi, ae o le aga'i fo'i i luma o le soifuaga. E moni na i ai afa ma matagi malolosi na pesia ai le atunu'u, ae maise ai faloga tau faiga malo. E ui lava la i nei itu, ae sa tumau pea le soifua filemu ma le faigofie o Samoa atoa i nei tausaga e tele.

O taua ma femisa`iga i le papa o fana, pomu, ma isi tulaga fa'aonapo nei, ua na o se leo e lagona e Samoa e ala mai i le CNN ma tala mai nu'u mamao. "O mea nei sa tutupu, ma ua uma ona tutupu," i tagata o isi atunu'u.

Ae le fa'apea e le'i o'o i ai Samoa i tulaga fa'apenei i taimi ua mavae. O lo'o manatua pea e ni isi matutua le taimi na pogisa atoa ma fa'asaina ai le tutuina o se afi po`o se moli i le po i Tutuila ma Manu`a atoa, ona o le puipuiga ae maise fo`i le mata`u i va'alele ma fuava'a a le fili, ae maise le fa'apopolega i tulaga o le a o'o i ai fanau laiti i se osofa'iga sa fuafuaina i le laumua o Tokio i Iapani. O fa'alogona nei ae maise le popole na o'o i o tatou tuaa, o tagata soifua fo'i e pei lava o i tatou sa soifua i lau fanua o lo'o tatou ola ai nei, fa'agotaina le sami o lo'o tatou lumafale i ai, ma savalia auala o lo'o tatou feuia'i ai.

O se tusitusiga fa'alilolilo lenei sa faia e le vaega a le Fua a le Iunite Setete ma fa'atoa fa'atagaina lona fa'alaua'itele i le 1972:

"O le osofa'iga a le Malo o Iapani i le taulaga o Pearl Harbor na matua fa'ate'ia ai tagata o Amerika Samoa, ma o lea na matua fa'anatinati ai loa le polokalama tau puipuiga ina ia saunia ia le motu i se tulaga e gafatia ai se isi osofa'iga e toe ono tupu mai. O Tutuila o se tasi o nofoaga sa fa'a'a'upegaina i le Pasefika i Saute ma e ono avea ma ogatotonu o gaioiga uma e pupuia ai feso'ota'iga ma Ausetalia, Niu Sila, Niukaletonia, ma fa'asolo atu ai i Niu Eperiti ma Kuatalakanala.

"O nisi o vaega a le Fua fa'apea tagata faigaluega fa'akonekarate i le motu sa aveina ma o latou aiga i nofoaga sa malutia. Ina ua logo tala tagata Samoa o le Iunaite Setete lea ua a'afia i le taua, sa lolofi mai loa mai itu uma o le motu, e tofu mai ma le sapelu e ofoina mai le latou lagolago e faia so'o se mea e puipuia ai Tutuila.

"Sa leai se taimi e toe popole ai i tupe fa'aalu po'o le fa'atagaina o mea o le a fauina. O le utiuti o le taimi ma le nanati o tapenaga e fa'asaga i le Malo o Iapani na tumua i mea uma. O le fa'atauaina o galuega ma mea faufale na fesuia'i fa'afia ina ia o gatasi ma le fa'amoemoe autu o le fa'atuina lea o se puipuiga i so'o se malosi e mafai ai aua se osofaiga. O fanafanua e ta'i ono inisi ua leva ona ta'atitia i luga o le uafu sa saunia ma fa'apipi'iina loa lava.

"O tagata Samoa malolosi uma sa vala'auina le latou fesoasoani i le fauina o le puipuiga; o fafine ma tamaiti, sa una'ia e galuea'ina le lau fanua ma fa'atoaga ina ia 'aua nei motusi mea taumafa. I le taimi fo'i lea, sa fa'atagaina ai le ta'ita'i 'au e le Matagaluega o Lotoa ma Uafu a le Malo Tele ina ia fa'aaogaina so'o se tagata sivili, ma so'o se mea faigaluega i so'o se fa'amoemoega o le puipuiga na te finagalo i ai."

O le Aso 20 o Ianuari 1942, na tu lau 'ele'ele ai i Tutuila le Vaega 'Au Lona Lua a Malini pe a ma le 5,600 le aofa'i o Ofisa ma Fitafita. O le masina fo'i lava lea, sa fa'amainaina ai alava'a uma o le sami e aga'i mai i le fagaloa i Pago Pago.

O lo'o fia maua e le Ofisa Fa'asao o Measina Fa'asolopito o Amerika Samoa ni tala sa tutupu i Tutuila ma Manu'a i le vaitaimi o le taua tele. Vala'au mai i le 633-2384 po'o le o'o mai fo'i tatou feiloa'i i le Ofisa i Faga'alu. O lou soifua o se tala pito i matagofie lea mo ou alo ma a tatou fanau. 'Aua ne'i se'etia i tatou i le manatu fa'apea o mea na ua uma ona tutupu.

* * *

 

Vaega 10: O se Va'iga Latalata i a Tutuila i le Taua Tele, A'afiaga

Tusia: John Enright

Fa'aliliuina: Eti Sa'aga

 

E le mafai ona tonu ma malamalama le fa'asolopito pe a aunoa ma le sa'o ma le manino o aso ma fuainumera. O le to'atele o tatou ua avea le manatuaina o mea moni ma aso ma avega e fa'aleamana'ia ai le a'oa'oina o le fa'asolopito. Ae ia i latou e fa'amaumauina tulaga fa'apenei, o mea moni ma aso o se itu e pito i matagofie ma taua tele ia. I le tele o taimi, o le fa'asologa o mea sa tutupu ma fa'amaumauga o fuainumera ma aso, ua avea lea ma tulaga e pei ua toe soifua mai ai o tatou tuaa ua maliliu.

E ui la ina le i o'o Tutuila ma Manu'a i le fa'atama'iga na i ai le tele o isi motu tua'oi o le Pasefika i le taua tele, ae o le a'afiaga ona o le tulaga na i ai ua avea ma suiga uiga 'ese e o'o mai i le aso o lo'o i ai pea.

Ae le 'i o'o i le taua lona lua, o le i ai o Amerika I Tutuila sa gata lava i le nofoaga o le Fua i Fagatogo ma Utulei. E ui ina ua 40 tausaga talu ona aloa'ia le pule'aga a le Kovana o le Fua a le Iunaite Setete i Tutuila ma Manu'a, o le mea moni, sa tumau pea le fa'aSamoa ma ana pule'aga, e 'ese mai i le faigamalo a le Fua.

I le 1940, a ua amata ona fa'apotopoto le ao uliuli o le taua tele, e na o le 10,311 tagata na nonofo i Tutuila, 2,597 e na nonofo i Manu'a, ae to'a 147 i Swains. I nei faitau aofa'iga, e to'a 31 papalagi, to'a 4 Iapani, tasi le Saina. O isi tagata na fa'aopoopo i ai, o le aufaigaluega lea a le vaega a le Fua e 263.

E o'o atu ia Me i le 1942, ua 7,995 le vaega a le Fua ma le Maligi i Tutuila lava ia, ma le isi 5,074 i Upolu ma Savai'i. Ua foliga mai, ua suia atoa le faitau aofa'i i le po e tasi. O le to'afimalie ma le sofiuaga filemu na matua malepe lava i le papa o fanafanua i taimi e fai ai fa'ata'ita'iga, ma o le lau fanua fo'i ua matua suatia e masini malolosi, fa'apea ma le ea ua fa'atumulia i le felelei solo a va'alele tau. E faitau afe ma afe le aofa'i o fitafita na fa'asolo mai i Tutuila ma Manu'a.

Ua pulea nei ia motu e le Malo fa'afitafita; o tane Samoa uma e mafai ona galulue ua tu'uina i le fausia o nofoaga a militeri fa'apea ma puipuiga. (Ia Iuni 1943, e 141 fale a le Vaega Au fa'apea ma nofoaga na fausia i Tutuila.) O tagata o Tutuila ua nonofo nei i se togalauapi ua fa'a'aupegaina. E to'atolu "fili mai fafo" sa saisai ma fa'afalepuipuiina (3 Iapani, 1 Siamani) ma sa toe tatalaina ma nofo va'ava'aia.

Ua fa'alogoina nei e Tutuila atoa le a'afiaga o le Vaega Au, ae maise ai o 'olo sima la'iti e 52 o lo'o salalau solo i le gataifale sa tiute pea e maligi I aso uma, lea sa tolauapi i nu'u ma afio'aga, ae maise o togalauapi na salalau i le motu aota. (O se tusiga igoa na faia i Samoa i Sisifo i le 1954, na atagia mai ai pe a ma le 1,600 tamaiti na ta'ua o 'afa maligi po'o fanau a maligi Amerika. E leai se faitauga sa faia sa faia i Tutuila.)

O le a'afiaga fa'asolopito pito i malosi ma le mamao o le itu lea tau i le tamaoaiga fa'apea le soifuaga lautele. O tane uma sa galulue i le fausia o tulaga tau i le puipuiga, ma ua leai se isi na toe galue i fa'atoaga. O le galueaiga o le lau fanua ma le fagotaina o le sami, ua amata ona suia e le tala Meleke. O le soifuaga fou fa'apisinisi ua ulufale mai i le nofoaga o le soifua fa'asoa a Samoa. O le tulaga fou, o le tamaoaiga lea fa'aamerika ua avea nei ma totino o le fa'asamoa.

I le 1941, o le tupe maua a le Malo o Amerika Samoa mai alaga tupe uma, e $87,330.00; i le fa tausaga talu ona uma le taua, e ova i le $1 miliona tupe na maua. O le taua tele na o'o mai ai le suiga fa'apapalagi i Samoa ae le o ni fa'atama'iga. O le taimi fo'i lea, na amata ai le tauiviga mo le fa'atumauina ma le puipuia o tu ma agaifanua, ae maise measina a le atunu'u.

* * *

 

Vaega 11: Maota o le Malo, Mauga o Ali'i

Tusia: John Enright

Fa'aliliuina: Eti Sa'aga

 

So'o se maota lava e i ai lona tala'aga. O maota lautele e i ai ona tala'aga lautele. E pei o le tafavalu o le nofoaga tutotonu o le Vaega Au (Pentagon), po'o se malumalu. I nei tulaga o maota nei, o le tala'aga e tasi o lo'o atagia mai ma o le mitamita fo'i lea, i tua o le fa'amoemoe na fausia ai. "O a'u o le malosi atoa" o lo'o aliali mai i foliga va'aia o le Pentagon. "Ou te vivi'i i le Atua" o lo'o susulu mai i foliga va'aia o le tele o malumalu.

O maota ma fale, e fa'amatala maia tufuga na latou fausia, ma o nei tufuga o lo'o latou fa'amatalaina mai se tulaga na i ai manatu ma mafaufauga i le taimi sa fausia ai. O fale ma nofoaga fa'asolopito ua latou tu'uina mai ni fesili e fa'apea: "O le a le mitamitaga sa i le tufuga na fausia lenei fale? "O le a le mea ua fa'amatalaina mai e nei mitamitaga ia i tatou e tusa ma mafaufauga ma manatu o le tufuga i lea vaitaimi?"

O le Maota o le Malo, sa fausia i le faliu o le Senituri i se fausaga ua ta'ua po'o ua lauiloa o le fa'avitoria i le teropika ma le fa'aeleni. Sa fausia lenei maota e le Fua a le Iunaite Setete i le 1903, i se tupe e na o le $15,000. O le tele o le galuega na faia e tagata Samoa i lalo o le va'ava'aiga a ali'i tusi 'ata a le Fua ma kamuta tomai e to'a lua mai Amerika. Na fausia le maota e alaala ai le ta'ita'i 'au o le Fua i Tutuila. O se mitamitaga tele lenei maota.

E o'o lava i tulaga sa i ai i Amerika i le faliu o le Senituri, o se matua fale lava lenei maota mo se ta'ita'i 'au a le fuava'a. (E 10,400 sikuea futu le aofa'iga o le fola atoa). O le sa fuafuaina, o le ali'i ofisa fa'aulu o Commander Benjamin Tilley na tusi i ona ta'ita'i i le 1902 ma lana talosaga, a fa'apea a tofia o ia e fai ma Kovana o Ameirka Samoa, e tatau ona maua e ia se nofoaga talafeagai ai, ua aofia ai ni tavini, tagata faifeau, ma tulaga uma fa'apena e o gatasi ma le tofiga. O se tulaga o le mitamitaga.

O le tolotolo o Togotogo i Utulei, lea na fa'aigoaina e le vaega a le Fua o le Observative Point sa suaina loa mai le maualuga e 80 futu i lalo o le 60 futu ma fa'amamaina mo le fausia o le fale. Ina ua ma'ea, na ti'eti'e maualuga le fale i le fagaloa atoa. O lenei fale pa'epa'e i lona tulaga tele ma le saviligia, na fa'amalumalu uma i fale sa i lalo ifo o le fagaloa.

Ae paga lea, o le ta'ita'i au o Tilley, ma lana talosaga e le'i taunu'u. O le ali'i na suia o ia o le ta'ita'i au o E.B. Underwood sa avea ma se na ulua'i nofoia le maota. I le isi 94 tausaga na soso'o ai, e to'a 31 kovana a le Fua Va'a, 7 kovana sivili na tofia, ma kovana palotaina e to'a 3, sa fa'aaigaina le maota. O se tasi o nei kovana, o le ali'i ta'ita'i au o W.J Terhune o le Fua Va'a, sa maliu ai ona sa pule i lona soifua.

Na fa'auluina le maota o le Malo i le Resitara Fa'asolopito o Maota Taua o le Malo Tele i le 1972, ma sa avea ma nofoaga fa'asolopito a le Malo Tele i le 1991. Ona o le tele o tausaga talu ona fausia ua mana'omia ai le fa'afouina pea o le maota. O mafui'e ae maise ai o afa malolosi, na fetaia'i ma le maota talu ona fausia. O se fausaga atamai tele sa faia ai lenei maota, ona o le viliina lea o u'amea o le fa'avae i lalo o le palapala i ni u'amea tetele ma le u'umi. Talu ai nei lava, na feagai ai le maota ma se toe fa'afouga o fafo ma totonu atoa. E ui ina e o'o mai nei o le tele o fale o lo'o punitia e la'au ma lilo ai le va'aiga atoa, e foliga mai i ata i tausaga ua mavae o le fale atoa na ta'alaelae lona tula'i mai. Aua a tonu o le tala'aga lea sa lagona ma fa'alogoina e i latou sa fausia lenei maota, ua avea nei ma afio'aga o le Kovana. E pei o se tusi i le fa'atonu talu ai nei i le nusipepa "e i ai fo'i le Fale Pa'epa'e o Amerika Samoa."

 

O le tala fa'anoanoa i le Ta'ita'i 'Au o Terhune

Tusia: Stan Sorensen

Fa'aliliuina: Eti Sa'aga

 

O le ali'i Ta'ita'i 'Au o Warren Jay Terhune mai le Setete o New Jersey sa tofia e avea ma kovana lona 13 o le Fua i Amerika Samoa ia Mati 18 1919, ma na ia nofoia le nofoa i le Aso 19 o Iuni o le tausaga lava lea. Sa le pine le tele o fa'afitauli na feagai vave ma ia, e a'afia ai lafoga, fa'asaina o 'ava malolosi ae maise le fa'atapula'aina o fa'aipoipoga i le va o papalagi ma Samoa. O nei mea, sa fa'amamafaina ona o le finau malosi mai a le Mau lea ua amata ona alia'i mai i le taimi lea.

O tulaga mamafa sa fa'afeagai ma le ali'i Kovana, na atili ona faigata ona o lona soifua maloloina e le atoatoa, ua fa'asolo ina a'afia ona o se gasegase. I le ae maise ai fo'i le le fa'amaoni o lana ofisa sinia, o le ta'ita'i au Lutena o C.S Boucher lea sa 'au ma le Mau e taupulepule e fa'asaga ia te ia. Sa talosaga Kovana Terhune ia suia Boucher mai le tofi i Amerika Samoa ma sa talia loa, ina ua sui tulaga ai le ali'i Ta'ita'i 'Au o A.O. Kali. Ae paga lea, na tutusa lelei lava Kali ma Boucher, le 'au i le Mau ma isi vaega na tete'e ma taupulepule e fa'asaga i le kovana.

Ina ua logo tala le failautusi a le Fua o Joesphus Daniels i nei fa'afitauli e tele, sa ia tofia loa se komisi su'esu'e e fa'auluulu e kapeteni Waldo Evans, ma poloa'ia loa ia aga'i vave i Amerika Samoa i le va'atau o le USS Kansas. A'o aga'i mai la le fa'amasinoga, sa fa'ate'ia le atunu'u ina ua pule Kovana Terhune i lona soifua i le fa'aaogaina o se la'au malosi le fogafale lua o le Maota o le Malo, i totonu o se "potu o lo'o i ai se va'aiga le punitia o le itu i saute i le ulufale mai i le fagaloa." O le fitu o aso talu ona maliu Terhune na tofia ai lo a Kapeteni Evans e fai ma kovana e suia ia.

E na o Terhune lava le kovana o Amerika Samoa ua maliu a o ia umia le tofi, ma e i ai lava tala e fa'apea o lo'o va'aia pea le ali'i o masani ona fealualua'i i le Maota o le Malo i vaitaimi o le ao ma le po.

* * *

 

Vaega 12: A'oga a Teine, Atauloma, Tupu'aga

Tusia: John Enright

Fa'aliliuina: Eti Sa'aga

 

O le vaega lenei o le tatou tala fa'asolopito e fai lava sina fa'anoanoa, ona e 14 tausaga o avea Atauloma ma o'u aiga, ona fa'ato ai lea e le Malo o le fale i le 1995 ma fa'amalosia ai le matou o 'ese ma lo'u aiga. O pelega o lenei nofoaga i a te a'u na mafua ai se solo na ou tusia i le taimi sa matou nonofo ai:

 

O aiga e pei o matua

e po'o le a le umi talu ona uma atu ae tumau pea

e fa'atumuina ai se avanoa e le tatau ona gaogao

i mafaufauga po'o taimi o miti &endash; o le agi a le savili i

ona potu e pei o se leo malu e fa'amatalaina lo'u olaga

ma ua avea fo'i lona to'afimalei ma o'u totino.

 

Ae ua le na o lenei solo e maua mai ai le tala atoa i a Atauloma. O se tala'aga o lo'o lagona i le tele o si'ufofoga mai lava i le amataga o le foafoaina o lenei nofoaga, toeitiiti nei atoa le seneturi atoa talu ai.

E ui o Ioane Viliamu le ulua'i papalagi misionare na taunu'u mai i Tutuila i le 1832, e o'o atu i le tausaga 1892 ua matua "mao tua" lava le tulaga ua pa'u i ai le LMS (o lenei fa'amaumauga o lo'o maua i talafa'asolopito aloa'ia o le LMS a Peretania). "I tausaga i tua atu o le 1892, e le'i i ai lava se misionare fa'anofo a le LMS i TutuilaÉI le 1892, na amatamata malie ai loa le taumafaiga ina ua o'o mai Epenese Kupa (Ebenezer Vicesimus Cooper), ma na fa'atuatuai le gasologa o le galuega. I le isi 10 tausaga, o le aofa'i o tagata na pa'u'u mai le ekalesia ona o amioga e le tusa ai toeitiiti lava tutusa pe na sili atu fo'i ma le aofa'i o i latou na fa'aekalesiaina i le tele o taimi. O Atauloma la na avea ma fofo na fo'ia ai le tele o le fa'afitauli ma fa'aleleia ai le tulaga sa i ai le taumafaiga i le amataga."

I se isi fa'aupuga, o Atauloma na toe fa'aolaolaina le ekalesia lea ua ta'ua nei o le Ekalesia Fa'apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa (EFKAS), lea e onaina le fale ua fa'atoina nei e le malo.

O le mea sa faia e Misi Kupa, o le tu'u fa'atasia lea o ana faife'au uma i tutuila ma Manu'a i se galuega fai fa'atasi, ma fausia ai loa le a'oga fa'amisionare mo teine i Atauloma, i le pito i sisifo o Afao i Leone, i le falelima i sisifo o Tutuila. E foliga mai sa tu'uina e Misi Kupa le fa'amoemoe i faife'au uma e pei o se lu'i pe latou te mafaia ona fai, aua ina ua mae'a le a'oga i le 1900, sa logoina loa e Misi Kupa fa'atonu o le LMS o lo'o lava le tino i tupe sa sa'ilia ma mauaina (e 1,500 pauni Peretania ma o se tupe tele lea i ia aso) e tagata Samoa, ma e tau le fa'aaogaina le tino i tupe ua uma ona fa'aagaga e le LMS e fauina ai le a'oga.

O le a'oga a tama i Fagalele i Leone sa fa'atuina i le 1855, ma e na o le pau lea o le a'oga tulaga lua sa i ai mo tane o Tutuila ma Manu'a e a'oa'oina ai fa'afaife'au mo le lumana'i. Ae o le tulaga taua i le fa'asologa o le soifuaga fa'asamoa, e tatau lava ona talafeagai le mamalu o le faife'au ma le tulaga o lona faletua, ma sa a'ea ai loa le filifiliga a le ekalesia e tatau ona a'oa'oina fo'i ma faletua aua le feagai ai ma le galuega.

Ae le'i fa'atuina Atauloma i le 1900, o tama'ita'i uma o Tutuila ma Manu'a na tofia mo le fa'amoemoe e fai ma faletua o faife'au sa a'oa'oina i le a'oga a Papauta i tafatafa o Apia, Samoa i Sisifo (ma o le tele o nei teini o alo o ali'i ma matai maualuluga). Sa fai si fa'alelelei o lea tulaga ona o le umi o le taimi na to'esea ai nei tama'ita'i, ma sa faigata ai i le itu o mea e fai ona o le tele o nei tama'ita'i o taupou a o latou aiga. O le isi fo'i itu, o Apia i le vaitaimi lea o se taulaga pito i logologoa le vevesi mai lava i le fa'ai'uga o le 1880, ona o vagatau fa'avaomalo. O le mafua'aga lea na finagalo ai le tele o tamali'i i Tutuila ma Manu'a ia taofiofi mai o latou alo tama'ita'i mai le o atu i Apia.

O le a'oga fou la a Atauloma sa fa'atuina o se fa'ata'ita'iga i le a'oga a Papauta, ma o se pule Peretania o Elisapeta Mua (Elizabeth Moore) na sau mai Upolu e amataina le a'oga.

E fiafai tele le Ofisa o le Fa'asaoina o Measina Fa'asolopito i Amerika Samoa e talia so'o se fa'amatalaga po'o ni tusitusiga mai le mamalu o le atunu'u e uiga i le a'oga a Atauloma, po'o se isi lava vaega o le tala fa'asolopito o Samoa. Fa'amolemole vala'au mai i le telefoni 633-2384.

* * *

 

 

Vaega 13: A'oga a Teine i Atauloma, le Nofoaga

Tusia: John Enright

Fa'aliliuina: Eti Sa'aga

 

O aitu o ni mea mai le taimi ua mavae. Ma afai o lea, o se isi manatu e mafai ona fa'apea, o mea uma ua mavae ma talafa'asolopito e aitua uma. Ma o le tele fo'i o nei "aitu" e pei se a 'i e maua i nofoaga o aso ua mavae. E maua lava aitu i so'o se atunu'u, ma e matele lava i nofoaga ma mea fa'apitoa.

E pei la o Atauloma, lea e lauiloa ona o le aitua.

Ina ua mae'a ona fausia o le A'oga i le 1900, na amataina lona ona fa'ataunu'u ai le fa'amoemoe o le a'oga mo teine. O le tele o tama'ita'i sa a'oa'oina ai o alo o tamali'i o Tutuila ma Manu'a, ma sa le na o teine Samoa na a'o'oga ai. Sa i ai fo'i ma teine mai Toga, Tuvalu, Fiti, Tokelau, ma isi atumotu. O se nofoaga fou ma le matagofie, ma o se mitamitaga e le gata i a Tutuila ma Manu'a, ae mo so'o se tasi na a'oga pe tau fo'i i ai.

O le fale na fausia i sima tetele, ma o e 70 i le 116 futu le lapo'a, ma e ti'eti'e i le pito o le mauga, pe a ma le 40 futu le maualuga mai le talafatai. E tusa ma le 'afa eka atoa na fa'amamaina mo le tulaga ma le lotoa a le a'oga. O le mafiafia o pa sima o le fogafale i lalo e 20 inisi. O le fogafale i luga i ona iviivi sa fausia i laupapa Kalefonia, ma e matua malosi lava.

O le maualuga o le fa'alo o potu i lalo e 14 futu; ae fai lava si la'ititi ifo o le fa'alo i le fogafale i luga. E fa'amalama maualuluga ma faitoto'a ta'ilua le tele o le fale, ma o lo'o si'omia atoa e se fa'apaologa le fale atoa i lalo ma luga.

I le ogatotonu o lo'o i ai se avanoa e ola ai 'ofe, ma e si'omia uma e fa'apaologa. O pou tu sima matagofie, e fa'atumutumu i le lolo'u o le tasi i le isi, e fa'alagolago i ai le fola o le fogafalelua. O le taualuga ma ona fa'atautau ua avea ai le fale atoa ma va'aiga matalasi o le vaitaimi fa'akolone.

Sa avea pea Atauloma ma a'oga a teine o le ekalesia se i a o'o mai i le amataga o le 1960, ma ole tele o tala aitu na mafua ma tupuga mai i tausaga a'o ola le a'oga. E ui ina o tala fa'asamoa i le aitu lauiloa o Tuiatua ma ana asiasiaga mai i Atauloma, o le tele o mea na tutupu i le nofoaga e pei se a'i na mafua ona o mea sa faia e teine i a latou ulaga ma tausuaga i aso ua mavae.

O nei mea na o'o ai ina fasia, lavevea ma oso ai ma'i aitu o ni isi sa a'o'oga ai. O se tala ta'atele e fa'apea e matua leai lava se fofo po'o se togafiti fa'apapalagi e mafai ona faia i se tasi pe a fasia mai i tulaga fa'apenei, vagana ai fofo Samoa.

I tua atu i le vao e le mamao tele ma le a'oga o lo'o i ai se fanua tanu, ma o lo'o i ai ni tu'ugamau anamua pe a ma le 20. O nei tu'ugamau e 'ese'ese o latou lapopo'a. O le tala e fa'apea o i latou nei o ni isi na maliliu i se fa'ama'i, ma sa le fa'afo'ia o latou tino maliu i latou nu'u moni ae tanumia i i ona o puipuiga i le pepesi o le fa'ama'i. E fa'apea la o latou aitu ia e fa'asaolo solo nei i Atauloma.

I le 1970, sa lisiina loa e Ie Malo o Amerika Samoa le fale, ma toe fa'afouina ai e avea ma fale noofo o papalagi konekarate a le Malo mai fafo. Ae sa tumau pea aitu o teine, ma i le tele o tausaga na nonofo ai papalagi i Atauloma, na latou va'aia ma talitonuina ai le moni o le i ai o aitu. I le sefulu tausaga mulimuli o le lisi, sa le'i toe galuea'ina pe fa'afouina e le malo le fale. Na o'o ai lava i le 1995, ua fa'atoina ona ua le saogalemu le fale atoa mo le toe nofoia e ni tagata ola. Sa fa'aleaogaina loa e le EFKAS le lisi, ma toe ave Atauloma, ae ua fai si tuai.

I le talitonuga fa'afolopito o nofoaga fa'apea, e fa'avalu ona taugofie atu le tausia lelei pea o se fale na i lo le toe fausia atoa. O lo'o galulue nei le Ofisa Fa'asao o Measina Fa'asolopito ma le EFKAS i ni auala e toe fa'amautuina ma atoatoa ai le matalasi sa pele i ai Atauloma i aso ua mavae i a Tutuila ma Manu'a. A fai e te fia fesoasoani, vala'au mai i le 633-2384, ma e fa'afetai tele atu teine o le a'oga.